Naš projekt “POP- Pomagači za pomagače”, sufinanciran iz Proračuna Istarske županije za 2025.g i Proračuna Grada Labina je došao do svoga kraja na jedan način i donio nam neprocjenjivo iskustvo i spoznaje koje će poslužiti za održivost programa i daljnji razvoj i unapređenje!
U Tjednu psihologije, dana 11.3.2026. održana je radionica za ravnateljice ustanova partnera na kojoj smo uz kreativne tehnike radili na temama mentalnog zdravlja iz pozicije ravnatelja, mentalnog zdravlja zaposlenika, analizirali rezultate ankete i povratne informacije zaposlenika, te njihove preporuke, ali i dogovarali opcije za nastavak programa.
Ostvarili smo i suradnju sa ustanovom Zdravi grad Poreč putem online sastanka kojem su prisustvovali Hana Šiljan, predsjednica udruge LZG, Ana Lučić Runko, voditeljica i izvoditeljica projekta, Sandra Milotti Ašpan, ravnateljica Zdravog grada Poreča, Tina Benčić, izvoditeljica aktivnosti pri ZGP i razgovarali o iskustvima ZGP u radu sa ciljanim skupinama; grupama koje su se provodile a bile su namijenjene ravnateljima domova za socijalnu skrb, njegovateljima, te zaposlenicima hitne pomoći. Razmijenjena su iskustva izvoditeljica grupnih aktivnosti u pogledu koncepta radionica, glavnih tema i aktivnosti, te posebno detaljno o načinu izvođenja, odnosno praktičnom aspektu; trajanju seta radionica, trajanju pojedine radionice, vremenu izvođenja obzirom na zahtjevnost usklađivanja sa radnim vremenom korisnika usluge grupnih radionica. Poseban naglasak je stavljen na ključne zaštitne čimbenike mentalnog zdravlja zaposlenika u sustavu skrbi; organizacijska podrška, timska kohezija, dostupnost supervizije, kontinuirana edukacija te jasna struktura rada i raspodjela odgovornosti.
U prilog tome idu i preporuke zaposlenika o potrebama u sustavu: Osvještavanje važnosti i samo provođenje edukacija, posebno iz područja psihologije, rada s osobama s teškoćama i na smještaju, supervizija, grupna podrška zaposlenicima, kadrovska popunjenost- više zdravstvenih djelatnika, više sastanaka između radnika i ravnatelja, unapređenje međuljudskih odnosa i kohezije, organizacija ravnopravnijeg plana rada, otvorenost i transparentnost u rješavanju problema, češća prisutnost nadležnih i pojačani interes o pojedinačnim potrebama djelatnika, jednakost u pravima i obvezama, prevencija odlazaka osoblja, te rješavanje svakodnevne/tehničke problematike osoblja ažurnije.
Stručnjaci različitih profila koji neposredno skrbe o korisnicima u domovima za starije osobe izloženi su visokoj razini profesionalnog stresa i emocionalnog opterećenja; prema istraživanju provedenom među zaposlenicima domova za starije u Hrvatskoj (n=240), koje je obuhvatilo medicinske sestre/tehničare i njegovatelje, 46 % ispitanika nalazi se u kategoriji visoke razine profesionalnog sagorijevanja, 52 % u srednjoj razini, dok 2 % ispitanika pokazuje nisku razinu sagorijevanja, mjereno upitnikom Oldenburg Burnout Inventory (OLBI) (Svitlić-Budisavljević, 2024). Anketa koja je provedena unutar projekta među zaposlenicima tri doma na Labinštini (Nedešćina, Raša i Labin, uključeno cca 22 posto zaposnelina) i koja je uključivala skeniranje slijedećih područja: subjektivno mentalno stanje povezano s poslom i utjecaj stresa na kvalitetu skrbi, najčešći profesionalni izazovi i postojeće strategije suočavanja, potrebe za oblicima podrške i temama radionica/supervizije, razlike po strukama i dobi (deskriptivno; mali uzorci podskupina) nam je donijela vrijedne spoznaje za daljnje unapređenje programa. Najveća skupina zaposlenika (37 %) navodi: funkcioniram uz povremeni stres i osjećaj preopterećenosti uz 7,4 % zaposlenika navodi da se često osjeća pod stresom i iscrpljeno, odnosno ukupno 44,4 % zaposlenika koji su u stanju povećanog ili povremenog radnog stresa, dok 56 % zaposlenika navodi da se uspješno nosi sa zahtjevima posla ili osjeća izraženu profesionalnu otpornost. Više od dvije trećine sudionika navodi da stres na poslu ponekad ili često utječe na njihovu mogućnost da pruže kvalitetnu skrb korisnicima. (18 % stres često ili vrlo često utječe na kvalitetu skrbi, 37%- ponekad, 45%- rijetko ili nikada) Najveće opterećenje osjećaju skupine koje su svakodnevno u neposrednom kontaktu s korisnicima – njegovatelji/ice i medicinske sestre/tehničari . Snažan zaštitni čimbenik je identificiran; zaposlenici koji se osjećaju podržano od kolektiva značajno rjeđe navode da stres narušava njihov rad , te stariji zaposlenici. Najčešće također navode: unutarnji osjećaj snage i otpornosti i dobro nošenje sa zahtjevima posla upravo oni zaposlenici koji se osjećaju podržano od kolektiva. Gotovo svi ispitanici navode da im posao daje snažan osjećaj smisla. Nešto izloženiji posljedicama stresa su zaposlenici koji su u stalnom kontaktu sa korisnicima; medicinske sestre i njegovatelji, te postoje razlike među strukama u pogledu odgovarajuće ponude podrške- nekima bi odgovarao grupni oblik rada, nekima individualna supervizija dok nekima ciljane radionice. Najčešće teme kod kojih im treba podrška su praktični alati, otpornost i slika o sebi, granice, emocionalno opterećenje/stres, komunikacija u timu, te vještine rada sa izazovnim korisnicima.
Prezentacija iskustava s projekt POP-Pomagači za pomagače će realizirati voditeljica i izvoditeljica projekta na stručnom skupu „Mentalno zdravlje za sve generacije“, dana 8.4. 2026., nakon završetka projekta, gdje će projekt biti predstavljen stručnoj javnosti, čime se dodatno doprinosi vidljivosti rezultata i prijenosu dobrih praksi.
Projekt je uključivao individualnu superviziju, ispitivanje potreba zaposlenika putem online upitnika i evaluacija, suradnju, promociju mentalnog zdravlja u zajednici te provođenje grupnih psihosocijalno-edukativnih radionica za zaposlenike triju lokalnih ustanova koje su partneri udruzi: Dom za starije osobe Labin, Dom za odrasle osobe Nedešćina i Dom za starije osobe Raša. Glavni cilj projekta POP je bio razvoj podrške unapređenju mentalnog zdravlja i kompetencija zaposlenika socijalne skrbi u lokalnoj zajednici.
A nas čeka završno izvješće projekta uz zahvalnost svima koji su sudjelovali u aktivnostima i doprinijeli ostvarenju ciljeva uz ideju da i dalje brinemo za one koji brinu!
Projekt je sufinanciran iz Proračuna Istarske županije za 2025.godinu i Proračuna Grada Labina za 2025.g.
